O bolesti

Plućna hipertenzija

 

Što je plućna hipertenzija (PH) i što ju uzrokuje? Saznajte više o različitim vrstama plućne hipertenzije,  kako se dijagnosticiraju i koje su opcije liječenja.

Što je plućna hipertenzija?

 

Plućna hipertenzija je visok krvni tlak u krvnim žilama koje opskrbljuju pluća (plućne arterije). To je ozbiljno stanje koje može oštetiti desnu stranu srca. U plućnoj hipertenziji zidovi plućnih arterija postaju zadebljani i kruti te se ne mogu širiti kako bi omogućili potreban protok krvi. Otežan protok krvi predstavlja povećan napor za rad desne strane srca. Konstantno povećan napor kojim desna strana vašega srca neprestano radi postupno ga čini slabijim što u konačnici može dovesti do srčanog zatajenja.

Plućna hipertenzija je rijetka bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina. Može nastupiti samostalno, biti uzrokovana drugim bolestima srca i pluća ili biti povezana s drugim stanjima kao što su bolesti vezivnog tkiva.

Plućna hipertenzija složena je skupina bolesti koje karakterizira zajednički nazivnik: povišen tlak u plućnoj cirkulaciji.

 

Etiologija plućne hipertenzije je različita. Prvi korak u uspješnome liječenju plućne hipertenzije jest rano otkrivanje ove teške i potencijalno smrtonosne bolesti. Vrlo je važno posumnjati na bolest te uputiti bolesnika na dodatne pretrage. Najučinkovitija dijagnostička metoda probira danas je ultrazvuk srca, kojim se mogu indirektno izmjeriti tlakovi u plućnoj cirkulaciji te procijeniti funkcija desnoga srca. Završna dijagnostička metoda kojom se dokazuje plućna hipertenzija jest kateterizacija desnoga srca. U liječenju plućne hipertenzije primjenjuju se danas brojni lijekovi: antagonisti kalcijskih kanala, prostaglandini, antagonisti endotelinskih receptora, inhibitori fosfodiesteraze i stimulatori solubilne gvanilat ciklaze. U bolesnika u kojih medikamentna terapija nije učinkovita, ostaje kao posljednji korak liječenja transplantacija pluća.

PAH  – plućna arterijska hipertenzija

Plućne arterije su velike krvne žile odgovorne za transport krvi iz srca u pluća kako bi pokupile kisik. U PAH, stanice koje okružuju unutarnje arterije povećavaju se i umnožavaju. Kao rezultat toga, arterije se zgušnjavaju, uzrokujući otpornost na protok krvi kroz njih i tako povećavajući krvni tlak. Desna strana srca mora napornije raditi kako bi pumpala krv kroz arterije. Time se povećava pritisak na srce, što uzrokuje njegovo povećanje i može dovesti do zatajenja srca.

 

Simptomi

 

Osobe s plućnom hipertenzijom doživljavaju niz simptoma koji se razlikuju po intenzitetu ovisno o težini stanja. Najčešći simptomi su:

  • kratkoća daha
  • umor
  • osjećaj slabosti ili vrtoglavice
  • bol u prsima (angina)
  • ubrzan ritam srca (palpitations)
  • oticanje (edem) nogu, gležnjeva ili trbuhu

 

Simptomi se često pogoršavaju pri tjelesnom naporu, što može ograničiti vašu sposobnost sudjelovanja u tjelesnim aktivnostima.

Ako imate vrstu plućne hipertenzije poznate kao plućna arterijska hipertenzija (PAH), nećete imati nikakvih simptoma sve dok stanje nije prilično uznapredovalo.

PaH

(a) Presjek plućne arterije kod zdrave osobe: stijenke krvnih žila su fleksibilne i elastične, omogućujući lagan prolazak krvi.

(b) Presjek plućne arterije kod osobe s PAH: zadebljanje žila  stvara otpor na protok krvi, što otežava srcu da pumpa krv kroz pluća.

PAH je rijetka bolest, pogađa 15-50 osoba na milijun stanovnika.  Ljudi svih dobi i etničkog podrijetla pate od ove bolesti, iako je češće u žena nego kod muškaraca.

Što je CTEPH ?

 

Kronična tromboembolijska plućna hipertenzija (CTEPH), slično drugim vrstama plućne hipertenzije (PH), smanjuje protok krvi i povećava pritisak u krvnim žilama pluća.

 

Što uzrokuje CTEPH?

 

CTEPH može biti rezultat krvnih ugrušaka koji putuju do pluća (tzv. Plućna embolija – PE) i blokiraju plućne arterije. Smatra se da ponekad ovi krvni ugrušci ne nestaju potpuno nakon liječenja razrjeđivačima krvi (antikoagulanti), a dio može ostati zaglavljen na zidu arterija u plućima. Tijekom vremena, tkivo se formira unutar ugruška i postaje više vlaknasto, stvarajući blokadu koja zaustavlja protok krvi kroz pluća.

PaH

Ovi vlaknasti ugrušci su karakteristični za CTEPH. Vrlo se razlikuju od krvnih ugrušaka i ne mogu se rastopiti razrjeđivačima krvi. Prisutnost brojnih vlaknastih ugrušaka uzrokuje visoki krvni tlak i stavlja pritisak na desnu stranu srca, uzrokujući njegovo povećanje i slabljenje. Ako se ne liječi, to može na kraju dovesti do zatajenja srca.

 

CTEPH je jedini tip PH koji se potencijalno može izliječiti bez potrebe za transplantacijom pluća. Na svim bolesnicima s PH treba provesti dijagnostički test koji se naziva “ventilacijsko-perfuzijsko skeniranje” kako bi se procijenilo da li imaju CTEPH ili ne.

Kako se dijagnosticira plućna hipertenzija?

Plućna hipertenzija može biti teška za dijagnosticirati, jer su simptomi slični mnogim drugim srčanim i plućnim stanjima.
Potrebno je provesti niz testova kako bi se dobila točnu dijagnoza. Testovi za plućnu hipertenziju uključuju:

Ehokardiogram

 

Ehokardiogram, često zvan „eho“, koristi ultrazvuk kako bi pokazao kako vaše srce radi. Ova pretraga može dati grubu procjenu krvnoga tlaka u vašim plućnim arterijama i koliko dobro komore vašega srca rade. Također su vidljive i prirođene („kongenitalne”) malformacije srca  koji mogu biti uzrokom plućne hipertenzije.

Kateteriziranje desne strane srca

 

Ovo je najtočniji test koji daje točne informacije o krvnom tlaku u desnoj strani srca i plućnim arterijama. Koristi se za potvrđivanje dijagnoze plućne hipertenzije. U ovom testu dugačkom, tankom, fleksibilnom cijevi („kateterom“) ulazi se u venu prepone ili vrata i pristupa se desnoj strani srca te plućnim arterijama.

Ostali testovi koji će biti potrebni su:

 

  • Elektrokardiogram ili EKG. Ova pretraga bilježi električnu aktivnost vašeg srca. Ona pruža dokaze o mogućem problemu s ritmom srca
  • Krvne pretrage
  • Testovi funkcije pluća i testovi disanja
  • Proučavanje spavanja i mjerenje razine kisika, brzine otkucaja srca te uzoraka disanja pri spavanju.

Druge vrste testova i slikovnih prikaza:

 

  • CT skeniranje pluća za prikaz bolesti plućna i krvnih ugruška
  • V / Q skeniranje, koja je vrsta skeniranja koja izgleda posebno za krvne ugruške
  • Ultrazvučni prikaz jetre
  • MRI prikaz funkcije vašeg srca
  • Testovi pri opterećenju vježbanjem ili hodanjem

Više informacija

Kirurgija za CTEPH

Operacija koja se naziva pulmonarna endarterektomija (PEA) može se izvesti kako bi se uklonila fibrozna blokada (a) iz pluća.  Operaciju PEA provodi samo mali broj visokokvalificiranih kirurga. Kvaliteta života i očekivano trajanje života poboljšavaju se kod mnogih osoba s CTEPH nakon operacije.

Prije odlučivanja je li netko s CTEPH prikladan za operaciju PEA, potrebno ih je temeljito procijeniti od strane stručnog tima u specijaliziranom CTEPH centru .  Čak i nakon operacije, CTEPH može ustrajati ili se vratiti kasnije, tako da može biti potrebno daljnje liječenje.

Budućnost CTEPH-a

Posljednjih godina napredak u tehnologiji doveo je do poboljšanja u dijagnostici CTEPH.

Nova kirurška tehnika nazvana balonska plućna angioplastika može također ponuditi alternativni tretman za neke bolesnike s CTEPH, iako zahtijeva daljnje istraživanje.

Što je funkcionalna klasa SZO? ( Svjetska zdravstvena organizacija)

Funkcijska klasa Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) opisuje kako je teška plućna hipertenzija (PH) u bolesnika.  Postoje četiri različite klase – I je najblaža, a IV najteža forma PH. Dodjeljivanje funkcionalne klase pomaže zdravstvenom timu PH-a da shvati kako PH utječe na stanje oboljelih. Cilj PH tretmana je olakšati svakodnevni život, pa je vrlo važno imati točnu sliku o tome kako PH utječe na svakodnevni život pacijenta.

Budućnost PAH-a

Iako je lijek za ovu životno ugroženu bolest još uvijek daleko, postoji mnogo toga za optimizam. Postaje sve veći broj tretmana koji poboljšavaju kvalitetu i duljinu života oboljelih od PAH-a. Sadašnji cilj je osigurati da svi oboljeli  as PAH-om imaju pristup centrima izvrsnosti u dijagnostici, liječenju i kontinuiranom liječenju njihove bolesti.

Život s PH

Plućna hipertenzija (PH) je bolest koja može izazvati ogroman pritisak na vaš život, bilo da je dijagnosticirana voljena osoba ili ste sami dijagnosticirani. Mnogim je bolesnicima trebalo dosta vremena da konačno dobiju ispravnu dijagnozu, što je prvi korak u dobivanju ciljanih terapija za ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života.

Udruga Plava krila želi vam pomoći da se nosite sa svojim stanjem.  Može vam pomoći da saznate da postoje drugi koji se suočavaju s istim izazovima kao i vi.